Jezik 

Ažuriranja  | Međugorje  | Poruke  | Članake i Vijesti  | Videos[EN]  | Galerija[EN] | Pregled stranica  | O ...[EN]

www.medjugorje.ws » Text version » Ukazanja u Međugorju » Vodič Kroz Svetište Kraljice Mira Međugorje » Brdo Ukazanja i Križevac - Vodič Kroz Svetište Kraljice Mira Međugorje

Vodič Kroz Svetište Kraljice Mira Međugorje

Other languages: English, Čeština, Deutsch, Español, Français, Hrvatski, Italiano, Polski
«Mi biskupi, nakon trogodišnjega komisijskog studija prihvatismo Medjugorje kao proštenište, kao svetište. To znači da nemamo ništa protiv ako netko časti Majku Božju na način i u skladu s crkvenom naukom i vjerom... Zato to prepuštamo daljnjem studiju. Crkvi se ne žuri.»

Uzoriti kardinal Dr. Franjo Kuharić, nadbiskup zagrebački

(Glas Koncila, 15. kolovoza 1993.)

Brdo Ukazanja i Križevac

Brdo Ukazanja

Mjesto prvih Gospinih ukazanja, nekoliko stotina metara iznad bijakovićkog zaseoka Podbrdo, danas se naziva Brdo Ukazanja.

Od kuća do samog mjesta ukazanja vodi strma staza uz koju su 1989. godine postavljeni brončani reljefi radosnih i žalosnih otajstava krunice (rad prof. Carmela Puzzola).

Na putu prema mjestu ukazanja postavljen je veliki drveni križ kojim je označeno mjesto gdje je Gospa trećeg dana ukazanja preko Marije Pavlović po prvi put pozvala na mir.

Na samom mjestu ukazanja, u čast 20. obljetnice, postavljen je kip Kraljice Mira izrađen prema modelu onoga koji se nalazi pred župnom crkvom (rad Dina Felicia).

Susret sa Brdom ukazanja za hodočasnike je susret s Gospom kroz osobnu molitvu i molitvu krunice.

U lipnju 2002, brončani reljefi slavnih otajstava krunice (rad prof. Carmela Puzzola) postavljeni su na stazi koja s mjesta ukazanja silazi prema Plavom križu.

U podnožju Brda ukazanja nalazi se Plavi križ, postavljen 1985. godine. Na tom se mjestu od 4. srpnja 1982. redovito sastaje molitvena skupina Ivana vidioca.

Križevac

Križevac je brdo iznad Međugorja (520 m) na kojem su župljani još 15. ožujka 1934. godine podigli 8,56 m visok armiranobetonski križ na kojem stoji: «Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskog roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen 1900. godišnjice Muke Isusove».

U samo križište ugrađene su moći Isusovog križa dobivene upravo za tu priliku iz Rima.

Od tada se na Križevcu slavi sv. Misa u prvu nedjelju nakon Male Gospe, u čast blagdana Uzvišenja Svetog Križa.

Prema svjedočanstvu vidjelaca, u poruci od 30.08.1984 [O] . Gospa je rekla: «I križ je bio u Božjem planu kad ste ga sagradili.»

S početkom Gospinih ukazanja, na Križevcu se počeo moliti Križni put. Postaje su u početku bile označene drvenim križevima, a 1988. godine su bili postavljeni brončani reljefi (djelo prof. Carmela Puzzola). Na svakome od njih (osim u Getsemanskom vrtu) nalazi se Gospa.

Križevac za hodočasnike znači poziv da susretnu Isusa u njegovoj Muci i otkriju njegovu ljubav.

24.11.2001, na prvu obljetnicu smrti fra Slavka Barbarića, na mjestu na kojem je dušu predao u Gospodinove ruke podignut je spomen: fra Slavkov reljef u bronci ugrađen u kamen. Između dvije postaje Križnog puta, ostat će kao znamen i spomen na čovjeka koji je govorio ono što je mislio i činio ono što je govorio, slijedeći Evanđelje i poruke Kraljice Mira.